Mjesec studeni
ove godine je mjesec, sa iznimno lijepim sunčanim vremenom pogotovo za
Martinje, kada se mošt pretvara u vino i kada se krsti mlada kapljica.
Jesenski dan praktički sredine mjeseca studenoga,
sa svojom ljepotom i bojama koje naprosto „ pršte na sve strane“ izmamio je mnoge da potraže svoj smiraj u
prirodi , pjesnički rečeno - da se stope sa prirodom.
U zraku se širi
miris plodova jeseni.
Ljudi razdragano koračaju kroz žuto otpalo lišće koje šušti pod njihovim
nogama, razgledaju prirodu puštajući zrake sunca da svojom toplinom, miluju njihova
lica i tijela.
Tako sam i ja sa
obitelji ove nedjelje Martinja, pošla put Zeline u posjetu meni dragim osobama.
Upravo Zelinu, taj vinogradarski kraj kojeg krase prekrasni vidici , obogaćeni urednim
i nadasve lijepo uređenim vinogradima.
Sa vrha brijega
gdje su kuće i vikendice , svaka sa svojom parcelom obogaćenom trsovima vinove
loze , u daljini puca predivan pogled. Kao da je sve na dlanu.
Prosto milina u
duši , kada se čovjek zagleda u daljinu , gdje se spaja ljepota zelenila, šuma
, vinograda , sa plavim nebom.
Nebo je tako
čisto , blijedo plavo , sa tu i tamo kojim bijelim „ pahuljastim „ oblačkom .
Sunce grije, a povjetarac onako lagano , savija grane drveća , ali tek
toliko da malo osvježi i da proširi miris jeseni.
To bogatstvo
plodova, kestena , oraha , te grožđa koje je ostavljeno tu da još uvijek visi na trsovima kao ukras ili za
ledenu berbu, veliko je bogatstvo prirode i ono što čovjeka čini sretnim i razdraganim.
Ovdje gore na samome vrhu brda , zrak je tako
čist , potpuno drugačiji.
Čovjek u želji da
se što više nadiše tog predivnog , čistog
zraka , ubrzano diše kako bi što duže zadržao u sebi taj osjećaj svježine.
Predivno je biti tu.
Sve je prepuno raznovrsnih
toplih boja jesenjih, otpalog lišća i cvijeća koje pomalo vene i sprema se na „
počinak“.
Ovdje su ljudi nekako
drugačiji , opušteni, razdragani i topliji.
Ovdje žive
ili dođu iz urbane okolice da
jednostavno sve brige ostave na stranu i odagnaju ih od sebe i da nađu
snagu za dalje , upravo u toj ljepoti
prirode.
Tu nema one ustaljene
žurbe, koja drugdje prati svakodnevnicu.
Tu priroda
diktira tempo života.
Život teče
polako, onako kako to pojedincu odgovara.
Lijepi je to osjećaj koji vlada ovdje , ništa
ne moraš raditi na brzinu, trkom, nego onako laganini , kako ti duša hoće.
Vlasnici brižno uređuju i uljepšavaju svoje domove , dvorišta , uživaju u uređenim
redovima trsova koja su njihovih ruku djela, a zrakom se širi miris upravo
pečenih kestena.
Iz krušne peći u kojoj cvrči na vatri upravo
stavljeno meso, zalijevano sa ispuštenim sokom pečenja priprema se objed uz dobru, ovogodišnju kapljicu.
Širi se zamaman miris koji izaziva apetit . Ovogodišnje mlado vino treba krstiti , treba kušati , to je
prelijepi običaj koji svake godine izaziva zanimanje ljudi koji vole druženje ,
prirodu i dobru kapljicu.
Treba sve kušati što je napravljeno, utvrditi
kakva je bila berba i kako je uspio „plod „ ovogodišnjeg rada među
trsovima loze vinove.
Svi željno
očekuju da se natoči prva čaša sa predivnim pjenušavim kapljicama , da poteče
ta zlatna tekućina.
Čuje se žamor,
između čašćenja sa proizvodima sa ražnja i podizanja čaša u zrak , u znak želje
za zdravljem i životom.
„ U zdravlje, svaka
čast , dobro je! Dapače odlično!!!!! „
pohvale naprosto „ pljušte „ sa svih strana.
Dobra je godina
bila, konstatiraju , sa puno sunca koje je pomoglo da se bobice grožđa ispune
slatkastim sokom i nabreknu od njegovog sadržaja i da na kraju , daju tekuću blagodat.
Zato, veselimo se
takvim danima uživanja u šetnji prirodom , u bojama prirode , u mirisima
prirode. Uživajmo u druženju sa ljudima, onim neobaveznim razgovorima koji
rasterećuju čovjeka i daju ljepotu životu.
Uživajmo u
ovakvim blagodatima kojima nas je priroda podarila.
Treba sve više takvih trenutaka u kojima se rasterećujemo i usrećujemo druge i sebe.
Treba nam
svima sve više druženja, smijeha, šale , zajedničkog druženja ispunjenog
dogodovštinama .
To je zapravo ono pravo što nas sjedinjuje i što
nas ispunjava radošću.
Imajmo to na umu i biti će nam ljepše živjeti.
Primjedbe
Objavi komentar